Na Sveučilištu održan međunarodni znanstveni skup Everyday Life in State-Socialist Societies

Objavljeno: 16. svibnja 2022.
Na Sveučilištu održan međunarodni znanstveni skup Everyday Life in State-Socialist Societies
Piše: Matea Čelebija
 

Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli održan je četverodnevni međunarodni znanstveni skup Everyday Life in State-Socialist Societies čija je tema bila povijest svakodnevnog života u socijalističkim društvima. 

Skup su organizirali Rosa Luxemburg Foundation Southeast Europe i Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, a ustanove partneri bili su Fakultet za sociologiju i socijalni rad Sveučilišta Babeș-Bolyai, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Međunarodni institut za društvenu povijest, Leibnizov Institut za studije istočne i jugoistočne Europe, Odjel za rodne studije i Odjel za povijest Srednjoeuropskog sveučilišta.

Bila je ovo jedinstvena prilika da nakon više od dvije godine, pulski studenti uživo sudjeluju u znanstvenom skupu i pritom usvajaju znanja i iskustva s najpoznatijim povjesničarima ovog područja.

Krunoslav Stojaković iz zaklade Rosa Luxemburg i organizator konferencije, u Puli je redovno od 2015. godine otkada surađuje s CKPIS-om, a zbog nepovoljne epidemiološke situacije protekle dvije godine, konferencije je održavao online. Kazao nam je da je izrazito zadovoljan proteklim skupom i da mu je uvijek drago vratiti se u Pulu i surađivati s istarskim povjesničarima. 

- Svi studenti, uključujući i doktorande, imali su jedinstvenu priliku međusobno se upoznati i razmijeniti iskustva na ovoj konferenciji što je za znanstveni rad jako važno. Uvijek je puno bolje umrežiti se uživo, nego preko online platformi, tako da su ovo zaista vrijedne prilike, kazao nam je.

Ova je konferencija okupila poznate i afirmirane povjesničare koji mogu studentima pomoći u pronalaženju stipendija jer, kako nam je kazao Stojković, humanističke znanosti nisu obilato financirane pa su studenti često primorani tražiti brojne druge izvore sredstava, najčešće u vidu raznih stipendija. 

- Filozofski fakulteti pretežito nemaju dovoljno financijskih sredstava, a i jako je malo radnih mjesta. Stoga je svaka prilika da se studentima povijesti pomogne - dobrodošla, kaže.

Prema njegovim riječima, situacija u humanističkim znanostima nije puno drugačija u usporedbi s Hrvatskom i Srbijom, ali i ostalim zemljama. 

- Deset sam godina u Njemačkoj bio na raznim studijima i tamo se isto tako štedi na filozofskim fakultetima. Smatram da se općenito humanističke znanosti ne percipiraju kao nešto što može doprinijeti društvu i da se često smatra da humanisti samo pričaju. Iz vida se gube socijalna funkcija, objašnjenje, interpretacija društva u kojemu živimo, a sve smo više okrenuti tehnologiji. Težimo tome da sve bude odmah primjenjivo i donese neku zaradu, dok humanisti dugoročno analiziraju društva. Njihove su analize itekako potrebne za funkcioniranje, naglasio je. 

Profesor na Filozofskom fakultetu u Puli, povjesničar Igor Duda, kazao nam je da mu je uvijek iznova ugodno i veliko zadovoljstvo surađivati s nakladom Rosa Luxemburg.

- Mislim da smo zahvaljujući timu iz Rose Luxemburg, koji je složio program i odabrao izlagače, došli do zanimljivih rezultata. Trenutno mi se kao najvažniji putokaz za dalje čini shvaćanje da su nam i dalje potrebna mikroistraživanja na razini pojedinih društava, zajednica i zemalja. Naravno, sve češće treba uzimati u obzir i potrebu za komparativnim istraživanjima, usporedbama unutar tadašnje socijalističke Europe, utjecaja socijalističkih društava iz Europe na pojedine južnoameričke, afričke i azijske zemlje, ali i komunikaciju „preko zavjese“ unutar Europe, kaže Duda. 

Na konferenciji su sudjelovali i alumni pulskog sveučilišta, poput doktorandice Sare Žerić koja je na skupu izlagala svoje istraživanje Impact of ‹Gastarbeiters› on Economic and
Social Life of Imotski Area (1968‒1989)
, a samim time je bila u mogućnosti pokazati svojevrstan put trenutnim studentima koji su možda zainteresirani za znanstveno-istraživački razvoj. 

Konferencija je bila otvorena za sadašnje studente koji su mogli poslušati predavanja pojedinih profesora čiji su radovi upravo na njihovim popisima literature, što nije prilika koja se pruža svaki dan. Studenti su također pomogli u tehničkom smislu, konkretno, za provedbu konferencije. Naime, ekipa od petero studenata pomagala je organizacijskom odboru i obavljala sve poslove kako bi ona bila uspješno provedena.