Iznenada preminuo akademik Goran Filipi

Objavljeno: 09. siječnja 2021.
Iznenada preminuo akademik Goran Filipi

U petak, 8. siječnja 2021. godine, u 67. godini napustio nas je naš dragi i voljeni profesor, akademik Goran Filipi. Suze i nevjerica zatekle su nas nespremne jer nije prošlo ni godinu dana otkad je umirovljen.

Akademska zajednica izgubila je ne samo vrsnog etimologa, dijalektologa i najstručnijeg poznavatelja istrorumunjskog dijalekta u Hrvatskoj, nego je Odsjek za talijanistiku kao i Filozofski fakultet, na kojem je radio više od trideset godina, ostao bez čovjeka koji je obilježio razvitak talijanistike u Puli i formirao generacije i generacije studenata talijanistike, kao i mlade znanstvenike, kojima je bio mentor na doktoratima romanistike. Svi koji su poznavali Gorana Filipija, znaju da je to bio čovjek izrazite inteligencije i istančanog smisla za humor, posvećen svom poslu i etimologijama, pjesnik i književnik, čovjek koji je uvijek motivirao mlade i bio spreman pomoći im, savjetovati ih i usmjeravati.

Akademik Goran Filipi, rođen 18. siječnja 1954. u Zadru, diplomirao je talijanski jezik i književnost te engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru (1979.). Odrastao je i školovao se u Izoli te je od djetinjstva bio trojezični govornik (hrvatski, slovenski, talijanski). Godine 1985. magistrirao je u Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku (smjer romanska lingvistika, u organizaciji i izvedbi Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a 1991. je doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Puli radio je od 1985. do odlaska u mirovinu 31. IX. 2019. (kao redoviti profesor od 1998., u trajnom zvanju od 2005.), predajući studentima talijanistike leksikologiju, etimologiju, povijest talijanskoga jezika, dijalektologiju, itd. a na Fakultetu je obavljao i različite dužnosti organizacijskoga i znanstvenoga tipa, pa tako u dva mandata i dužnost dekana. Niz godina predavao je i talijansku povijesnu gramatiku na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a od 2003. kao gostujući profesor, talijanističke i lingvističke kolegije na Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru. U više navrata kao gostujući profesor predavao je na Sveučilištu u Udinama. Gostovao je i na drugim inozemnim sveučilištima (Rim, Padova, Bologna, Celovec, Grac, Beč). Akademikom je proglašen 2012. godine, a od 2019. godine bio je zamjenik tajnika Razreda za filološke znanosti HAZU-a, te voditelj Akademijina zavoda za lingvistička istraživanja.

U svom znanstvenoistraživačkom radu Filipi se bavio ponajprije proučavanjem romanskih idioma Istre i Dalmacije. Bio je zaljubljenik u istrorumunjski, a u njegovom uredu Filozofskoga fakulteta još stoje sve njegove kolekcije rumunjskih i istrorumunjskih izdanja. Bio je vrlo plodan znanstvenik te objavio 23 knjige (većinom etimološke studije i jezične atlase Istre). Projekt Jezičnoga atlasa Istre, započeo je tijekom 1990-ih, te objavio niz Lingvističkih Atlasa za istiotske, istromletačke, istrorumunjske i čakavske govore Istre.  Autor je više od osamdeset znanstvenih članaka, 23 dijela ili poglavlja u knjigama te nekoliko zbirki poezija, u kojima je izrazio lirsku stranu svoje osobnosti. Godine 2009. dobio je Nagradu Glasnik znanost – Univerza na Primorskem Koper, 2017. Diplomu de excelenţă 2017. –  Asociaţia Răsăritul Romȃnesc Chişinău te 2018. Priznanje za cjeloživotnu posvećenost etimologiji i romansko-slavenskim jezičnim prožimanjima u Istri – Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Odlaskom u mirovinu nije se prestao baviti lingvistikom, bio je na čelu Akademijina projekta "Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju". U njegovu računalu ostalo je još mnogo započetih istraživanja.

Dragi profesore Filipi, zauvijek ćemo Vas pamtiti i hvala Vam što ste nas svojim znanjem, ležernošću i svojim vedrim duhom pratili kroz sve te godine zajedničkog rada na Filozofskom fakultetu. Nedostajat ćete nam. Obitelji izražavamo iskrenu sućut.