24. lipnja 2016.
NOVOSTI

Preplanulost ili zdravlje - vrijedi odabrati!

Preplanulost ili zdravlje  - vrijedi odabrati!

              Stiglo je ljeto, vrijeme u godini koje asocira na more, sunce, preplanulu kožu i završne ispite. Liječnici upozoravaju o opasnosti izlaganju suncu, i doista ih treba uvažiti. Naime, tijekom posljednja tri desetljeća zabilježena je veća incidencija raka kože nego svih ostalih vrsta karcinoma zajedno. Dok se 90 posto starenja kože pripisuje izloženosti suncu. Za vrijednost UV indeksa od 8 i više koja je ovih dana zabilježena u Puli i koja označuje vrlo visoku opasnost od UV zračenja, iz Državnog hidrometeorološkog zavoda preporučuju nošenje šešira sa širokim obodom, sunčanih naočala i odjeće s dugim rukavima, te nanošenje zaštitnih krema. Preporuča se izbjegavanje boravka na suncu između 11 i 16 sati, a tijekom ljetnih dana valja pojačano konzumirati tekućinu, najbolje vodu ili prirodne napitke.

Preplanulost kože

              U zapadnoj kulturi se smatra kako je preplanulost kože znak dobrog zdravlja i ljepote. No, istina je daleko od toga, tamnjenje je odgovor kože na oštećenje samog DNK-a stanica kože i dok stanični enzimi donekle uspijevaju održati integritet genetskog materijala, veća oštećenja uzrokuju staničnu smrt. Nadalje, procjenjuje se da preplanula koža osigurava SPF zaštitu između 2 i 3, što je daleko manje od preporučene zaštite. Šteta je mnogo veća od koristi. 

              Na tržištu postoje mnogi proizvodi koji mogu imitirati preplanulost kože poput sredstava za samotamnjenje koji sličnom reakcijom kojom kruh potamni prilikom pečenja naprave reakciju s površnim odumrlim stanicama kože.  Ovi proizvodi se ne mogu isprati, imaju karakterističan miris i traju do tjedan dana, a ovisno o fiziologiji same kože ovi proizvodi mogu dati manje ili više poželjnu nijansu tena. Također, popularni su kozmetički proizvodi poput takozvanog bronzera koji pomoću pigmeta imitiraju preplanulost.

    Kreme za sunčanje - najsnažnije oružje protiv starenja kože

  

           Prema posljednjim regulacijama EU, kreme za sunčanje mogu imati SPF (sun protection factor) između 15 (93% zaštite od UVB zraka) i 50 (98% zaštite od UVB zraka) . SPF mjeri isključivo zaštitu od UVB zraka koje uzrokuju opekotine od sunca. Nažalost, u EU još nije implementiran službeni sistem mjerenja zaštite od UVA zraka koje također imaju krucijalnu važnost u oštećenju kože.

             UV filteri u kremama za sunčanje dijele se na organske i anorganske. Anorganska su samo dva: cinkov oksid (zinc oxide) i titanijev dioksid (titanium dioxide). Njihova prednost je da osiguravaju zaštitu širokog spektra (UVA + UVB), no mogu ostaviti bijeli trag na koži. Također, smatra se da imaju manji potencijal u izazivanju reakcije, pa se mogu nanijeti i u blizini očiju bez karakteristične senzacije "pečenja" oka koje ostali filteri mogu izazvati. Organski filteri su svi ostali, i moraju se kombinirati u  kozmetičkim formulama kako bi osigurali zaštitu širokog spektra. Najčešći su: avobenzone, octorylene, homosalate, oxybenzone itd. Stoga, svakako je preporučljivo čitati deklaraciju na proizvodu.

 

Savjeti pri kupnji i korištenju kreme za sunčanje:

- Dermatolozi preporučuju svakodnevno nanošenje SPF 30

- Ako se pri vrhu sastojaka ne nalazi zinc oxide ili titanium dioxide gledati da li je na deklaraciji naznačena UVA zaštita, zaštita širokog spektra (broad spectrum protection), PPD ili PA++.

- Izbjegavati formule s parfemima, esencijalnim uljima i visokim udjelom alkohola (etanola) s obzirom da mogu izazivati osjetljivost kože. Spomenuto je naznačeno kao: fragrance, linalool, limonene, Lavandula Angustifolia (lavender) oil, alcohol denat. itd.

- Prakticirati periodično nanošenje proizvoda, posebice prilikom kupanja u moru i sportskih aktivnosti

 

"Prirodna" alternativa?

Iako već neko vrijeme traje trend "prirodnog", koje se temelji na monetiziranju ljudskog straha od nepoznatog i znanosti, ovaj sektor kozmetičke industrije ponudio je neke prerađevine poput primjerice karite maslaca kao alternativu uobičajenim proizvodima za zaštitu od sunca. Nerafinirani karite maslac doista pokazuje određenu SPF zaštitu između 4 i 6 (zahvaljujući kemijskom spoju koji koriste i neke kreme za sunčanje), no to je dosta manje od preporučenog, a moguće su i varijacije. Zašto su karite maslac i slični proizvodi "prirodniji" od minerala cinkova oksida i ostalih standardiziranih UV filtera nije jasno. Nadalje, ovakvi proizvodi mogu biti opasni ako se na njih pouzdamo u zaštitu od sunca s obzirom da ne prolaze cijeli niz testiranja kao ostali proizvodi za zaštitu od sunca.

Galerija fotografija