Studentski centar Pula
Ulica Sv. Mihovila 3
52 100 Pula
scpu@scpu.hr
Financijske krize su direktno povezane s građevinskim sektorom, samo je teško reći što čemu prethodi. Je li prije kokoš ili jaje - da li je financijska kriza ili balon na građevinskom tržištu. A mi smo opet u trendu ekspanzije rasta cijena stanova
Godina 2019. u gospodarskom će smislu biti stabilna, no postoje veliki izazovi pred svjetskim gospodarstvom, a pred Hrvatskom i dvostruki izazovi ukoliko se ne počnemo pripremati na vrijeme, kaže nam ekonomski stručnjak prof. dr. sc. Marinko Škare iz Pule.
Hrvatska se zapravo nije u potpunosti ni oporavila od svjetskog financijskog sloma iz prošlog desetljeća, a sa zapada su sve glasnije najave o novoj globalnoj krizi pred vratima. Priprema za takve izazove, prema profesoru pulskog Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", znače potpuni zaokret u ekonomskoj politici. No, za to nam je potreban makroekonomski model koji bi simulirao što će se događati u određenom trenutku.
- Hrvatska taj instrumentarij nema. I sramota je za Hrvatsku, članicu EU-a, jer jedna Crna Gora ima makroekonomski model, ima ga čak i Bosna i Hercegovina. Studentima makroekonomski model objasnim usporedbom s brzinomjerom u autu bez kojeg možemo voziti, ali svakako bi ga morali imati.
Kolike su realne najave o 2,8 posto gospodarskog rasta Hrvatske u 2019. godini?
- To su prognoze koje su utemeljene na prognozama kretanja u Europskoj uniji. Dakle planira se da će EU imati stope raste od dva do tri posto i u okviru toga Hrvatska bi trebala imati negdje 2,8. To su projekcije uz uvjet da se ne dogodi poremećaji kao što su svjetske krize, trgovinski rat između Kine i SAD ili tako neke nepredviđene okolnosti. ukoliko se to ostvari, onda brojke neće biti takve. Ono što je sigurno je da bi ova godina trebala biti stabilna, ali sigurno je da svjetsko gospodarstvo usporava i da se polako nazire neka nova kriza. Financijska tržišta u Americi nisu nikada imala takav rast u razdoblju od deset godina kao što su imali sad i nemoguće je da se to nastavi. Ni jednu trku ne možete trčati istim intenzitetom.
A gdje je Europa u tome?
- Svjetsko gospodarstvo usporava tako da i svjetski gospodarski rast usporava. To će se odraziti i na EU, a to svakako nije jaka Europa od prije 30 godina. Njen je problem da ima puno niže stope rasta od razvijenih zemalja poput SAD-a, Kine, Indije, jer produktivnost i tehnološki napredak, istraživanja razvoja EU-a jako zaostaju. Ako danas gledamo EU ona je među deset top zemalja po produktivnosti i ulaganja u istraživanja i razvoj, dok je prije 30 godina bila prva ili druga.
- Kako će se na Hrvatsku odraziti sve glasnije najave velike svjetske krize?
U ovoj godini mislim da ne bi trebalo biti poremećaja. Međutim, za razliku od drugih zemalja, Hrvatska ima veliki problem što je turizam postao njen glavni čimbenik razvoja. Ne radi turizma u smislu da to nije važna djelatnost, on svakako ima svoj potencijal. Ali turizam je kao potisna raketa Space Shuttlea. Ona vuče da bi Space Shuttle ušao u svemir. Tako turizam pomaže da ubrzate gospodarski rast, ali ne može biti glavni generator rasta, iz razloga što je turizam previše volatilna djelatnost, ovisna o puno različitih čimbenika, mogući su rizici, potencijalna opasnost, uostalom ovisi o vremenskim nepogodama, cvjetanju mora ili morskom psu u Jadranu. I onda imate ciklična kretanja u gospodarstvu, godinama razvijate i ostvarujete kumulativnu stopu rasta od deset posto, a određene se godine nešto dogodi pa BDP padne i za više od deset posto. U tom ste slučaju izgubili deset godina razvoja. Hrvatskoj svakako treba jedna drukčija struktura gospodarstva koja će omogućiti da bude otpornija na šokove, koji ne da su mogući, nego su sigurni, samo ne znamo kada. Mi smo u turizmu desetak godina profitirali na nesretnim okolnostima naših direktnih konkurenata poput Egipta i Grčke. Međutim oni se oporavljaju i imaju konkurentne prednosti poput poreznog zakona koji puno više pomaže turizmu. Ljudi će se brzo prilagoditi i vratiti u Egipat i Grčku.
Izvor: Glas istre