Iz Porezne uprave o oporezivanju primitaka učenika i studenata

Objavljeno: 18. svibnja 2017.

Porezna uprava odgovara u svezi primitaka učenika i studenata, odnosno koji sve primici ulaze u godišnji neto limit od 60.600 kn neoporezivih primitaka.

Porez na dohodak - Primici na koje se ne plaća porez
Broj klase:410-01/17-01/946
Urudžbeni broj:513-07-21-01/17-2
Zagreb, 05.05.2017
Oporezivanje primitaka učenika i studenata

​Na upit u svezi oporezivanje primitaka učenika i studenata, odnosno koji sve primici ulaze u godišnji neto limit od 60.600,00 kn neoporezivih primitaka te u svezi dva konkretna primjera obračuna, u nastavku odgovaramo:

Člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) i člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik) propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak, a između ostalih, to su:

  • nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do 1.750,00 kn mjesečno,
  • nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,
  • primici učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, do 15.000,00 kn godišnje,
  • stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, ukupno do 1.750,00 kn mjesečno,
  • stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, do 4.000,00 kn mjesečno,
  • stipendije studenata za redovito školovanje na preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima,
  • športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do 1.750,00 kn mjesečno,
  • nagrade za športska ostvarenja do 20.000,00 kuna godišnje,
  • naknade športašima amaterima prema posebnim propisima do 1.750,00 kn mjesečno,
  • stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja i dr.

Nadalje, člankom 8. Zakona propisani su primici koji se ne smatraju dohotkom, odnosno koji su oslobođeni oporezivanja u ukupnom iznosu, a između ostalih to su i primici od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. Zakona (otpad u skladu s posebnim propisima). 

Novim Zakonom, u primjeni od 1.1.2017., izvori dohotka podijeljeni su u 2 kategorije:

  • godišnji dohodak (ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim koji porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju i koji se obračunava na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak) i
  • konačan dohodak (svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja i drugog dohotka koji se smatra konačnim).

Razlika u ove dvije kategorije je u tome što za konačne dohotke ostvarene u poreznom razdoblju porezni obveznici ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a niti se taj dohodak može umanjiti za osobni odbitak.

To znači da se osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka može koristiti samo kod dohotka od nesamostalnog rada, drugog dohotka koji se ne smatra konačnim i dohotka od samostalne djelatnosti. To je propisano člankom 14. stavkom 3. Zakona, prema kojem se poreznom obvezniku ostvareni dohodak iz članka 13. Zakona, odnosno godišnji dohodak, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 3.800,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak, odnosno ukupno 45.600,00 kuna godišnje. Stavkom 4. toga članka Zakona propisani su iznosi za koje se može uvećati osnovni osobni odbitak rezidenta (za uzdržavane članove i invalidnost-vlastitu i svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta). Napominjemo da učenik ili student može biti uzdržavani član roditeljima ili drugim osobama koje su određene kao njegovi skrbnici pod uvjetom da njegovi oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini (u taj prag od 15.000,00 kuna primjerice ulaze i neoporezive stipendije i primici za rad preko studentskih udruga u ukupnom iznosu i sl.), osim primitaka navedenih u članku 17. stavku 2. Zakona.

 

Nadalje, prema članku 52. stavku 5. Pravilnika primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točke 6. Zakona, iznad 15.000,00 kuna godišnje, uvećani za iznos godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. Zakona (45.600,00 kuna) smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, odnosno iznad 60.600,00 kuna godišnje, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od 60.600,00 kuna, po osnovi razlike primitka iznad toga iznosa utvrđuje se drugi dohodak.

 

Slijedom navedenog potrebno je razlikovati oporezivi i neoporezivi primitak. Oporezivi primitak je, primjerice u slučaju studenta, onaj primitak za rad koji student primi preko studentske udruge, kada navedeni primitak prijeđe u tijeku godine 60.600,00 kuna. Stipendije do 1.750,00 kuna ili 4.000,00 kuna mjesečno, naknade športašima amaterima do 1.750,00 kn mjesečno ili primici od otuđenja osobne imovine studenta, smatraju se neoporezivim primitkom neovisno o tome je li student u tijeku godine ostvario i primitke za rad preko studentske udruge. To znači da se studentu u tijeku godine može neoporezivo isplatiti primitak za rad preko studentske udruge do 60.600,00 kuna godišnje, stipendija do 1.750,00 ili 4.000,00 kuna mjesečno, naknada športašima amaterima do 1.750,00 kn mjesečno, primitak od otuđenja osobne imovine i drugi propisani neoporezivi primitak, budući da primitak za rad studenta preko studentske udruge ne isključuje mogućnost neoporezive isplate drugih propisanih primitaka.

Konkretno, iz vašeg primjera A., studentu se može neoporezivo isplatiti:

  • stipendija u iznosu 21.000,00 kn godišnje,
  • primitak za rad preko studentske udruge u iznosu 39.600,00 kn godišnje i
  • sportska nagrada u iznosu od 2.000,00 kn.

Student u tom slučaju nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

U vašem primjeru B., student koji je ostvario 60.600,00 kuna godišnje za rad preko studentske udruge ne mora platiti porez na dohodak po osnovi primitka od 500,00 kn za prodaju vlastitog bicikla, jer je oslobođen kao primitak od otuđenja vlastite imovine, a nije u obvezi ni podnijeti godišnju poreznu prijavu po toj osnovi. 

Naime, prema članku 48. Zakona godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi samo:

1. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona i/ili

2. porezni obveznik – rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i/ili

3. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.

Slijedom navedenog, osnovni osobni odbitak od 45.600,00 kuna godišnje mogu koristiti svi porezni obveznici kako bi umanjili svoj oporezivi godišnji dohodak i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, pri čemu se samo kod dohotka od nesamostalnog rada može osobni odbitak koristiti u tijeku poreznog razdoblja, odmah pri isplati, a kod ostalih navedenih primitaka u godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koji provodi Porezna uprava. U slučaju primitaka za rad učenika i studenata preko učeničkih i studentskih udruga propisana je iznimka od tog pravila te se i ti oporezivi primici (iznad 15.000,00 kn godišnje) mogu u tijeku poreznog razdoblja umanjiti za osnovni osobni odbitak odmah pri isplati. To znači da će se učeniku ili studentu početi obračunavati predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka ostvarenih za rad preko učeničkih i studentskih udruga tek kad taj ukupni kumulirani primitak prijeđe 60.600,00 kuna u tijeku poreznog razdoblja (15.000,00 kn neoporezivo + 45.600,00 kn osnovni osobni odbitak).

Izvor: https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19527