04. svibnja 2018.
NOVOSTI

Guverner Vujčić: „Hrvatska će imati više koristi od uvođenja eura, nego troškova!“

Dana 4. svibnja 2018. započelo je obilježavanje Tjedna Europe na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“. Povodom toga održano je prigodno predavanja guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića na temu: “Uvođenje eura i gospodarski rast u Republici Hrvatskoj- izazovi budućnosti“.

Pozdravni govor održao je dekan Fakulteta ekonomije i turizma izv. prof. dr. sc. Robert Zenzerović koji je naglasio važnost obilježavanja ovog tjedna. Osim Dana Europe istoga tjedna pada i Dan grada Pule, a centralne teme predavanja na Fakultetu ove su godine euro te EU fondovi.

Guverner je započeo svoje prvo predavanje na pulskom fakultetu govoreći o gospodarskom oporavku Hrvatske. Trenutno je u tijeku gospodarski oporavak Republike Hrvatske, a glavni razlog tome je povećani izvoz. Rast izvoza posljedica je ulaska na tržište EU-a budući da se paralelno s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju počela oporavljati potražnja u glavnim vanjskotrgovinskim partnerima.
„Rast izvoza nije posljedica ukidanja carina i ostalih barijera, već smanjenja graničnih formalnosti“- naglasio je Vujčić.

Stajanje robe na graničnim prijelazima je prije ulaska u EU stvaralo ogromne probleme za mala i srednja poduzeća, čiji bi partneri odustajali od kupovine proizvoda zbog čekanja. Ukidanjem, odnosno smanjenjem graničnih formalnosti taj se problem riješio.

Boris Vujčić je iskoristio ovu priliku da istakne pozitivna gospodarska kretanja u Hrvatskoj. Naime, suficit na platnoj bilanci RH danas iznosi oko 4% dok je prije krize platna bilanca bila u deficitu od 8%. Osim toga, trend kretanja javnog duga ukazuje na kontinuirano smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Očekuje se da će do 2020. javni dug pasti za ispod 60% BDP-a čime će se ispuniti još jedan kriterij za ulazak u Europodručje. Cilj je da Hrvatska smanji javni dug do razine ispod 50% BDP-a kako se tržište više ne bi smatralo rizičnim te kako bi se moglo privući strane investicije.

Osim toga, za napredovanje gospodarstva nužno je rješavanje niz strukturalnih slabosti, posebice onih vezane za regulaciju. Strukturalne nejednakosti se očituju u niskom rastu produktivnosti te sporoj realnoj konvergenciji. Guverner HNB-a naglasio je kako specifičnosti hrvatskog gospodarstva idu u prilog uvođenju eura u zemlji. Teško je biti uspješna mala zemlja s domaćom valutom.

Središnji dio predavanja se odnosio na koristi i troškove od uvođenja eura. Prije svega, u Hrvatskoj dominiraju banke iz Eurozone te već postoji visok stupanj euroizacije gospodarstva. Jedna od koristi od uvođenja eura je uklanjanje valutnog rizika koji je glavni izvor ranjivosti hrvatskog gospodarstva. Ukupna zaduženost u devizama premašuje 150% BDP-a. Posljedično, uklanjanje valutnog rizika dovelo bi i do smanjenja kamatnih stopa.

Nadalje, uvođenje ove valute imati će pozitivne učinke na izvoz i investicije. Važno je istaknuti kako 70% ukupnih prihoda od turizma u Hrvatskoj i 60% ukupnih noćenja dolazi od turista iz Europodručja. Osim toga, sve zemlje u koje je euro uveden bilježile su rast trgovine.

Najznačajniji troškovi uvođenja eura se očituju u gubitku samostalne monetarne politike i riziku rasta razine cijena prilikom konverzije. Pretpostavlja se da će cijene nakon uvođenje druge valute u zemlju prosječno rasti za 0,2%. Vrijedno je spomenuti da postoji i mogućnost prekomjernog zaduživanja od Europske središnje banke što bi moglo dovesti do situacije slične onoj u Grčkoj.

Guverner je svoje predavanje zaključio riječima: „HNB smatra da će Hrvatska više profitirati od ulaska u Europodručje nego druge male zemlje EU-a koje su uvele euro poput- Slovenije, Slovačke, Litve, Latvije i Estonije, baš zbog visoke razine postojeće euroizacije u Hrvatskoj.

Nakon predavanja uslijedila je zanimljiva panel rasprava u kojoj su uz guvernera prisustvovali Dragutin Pavletić, direktor Uljanik Plovidbe te Danijel Petrović, predstavnik Alumni FET Pula. Raspravu su moderirali prof.dr.sc. Ines Kersan-Škabić te izv.prof.dr.sc. Manuel Benazić, a priliku za postavljanje pitanja dobili su i prisutni studenti i profesori.

M.C.