Studij sestrinstva u Puli

Objavljeno: 09. listopada 2017.
Studij sestrinstva u Puli

Razgovarali smo s doc. dr. sc. Maurom Štifanićem, pročelnikom Odjela za prirodne i zdravstvene studije i voditeljem studija Sestrinstvo pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Povod razgovoru bilo je otvaranje stručnog studija sestrinstva u Puli.

Ideja o otvaranju studija sestrinstva pojavila se prije otprilike četiri godine, a promovirao ju je  aktualni rektor pulskog sveučilišta, prof. dr. sc. Alfio Barbieri. U potražnji suradnika koji su mu voljni pomoći u realizaciji te ideje, i ja sam se priključio zainteresiranim kolegama, kaže nam docent Šifanić.

Upisna kvota na Stručnom preddiplomskom studiju sestrinstva u Puli  za akademsku godinu 2017./2018. je 75 studenata, od čega 30 redovnih i 45 izvanrednih. Studij traje tri godine (6 semestara), a pristupnici završetkom studijskog programa stječu 180 ECTS bodova i naziv stručni prvostupnik sestrinstva (bacc.med,techn.).

Teorijski dio nastave održavat će se u zgradi Sveučilišta na adresi Rovinjska 14 (Muzička akademija) u Puli, dok će se praktična nastava najvećim dijelom odrađivati u pulskoj Općoj bolnici. Dijelom, to će biti i pri  Zavodu za javno zdravstvo te ostalim zdravstvenim institucijama.

-Potražnja na tržištu rada za ovim zvanjem je jako velika, naročito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Velik broj medicinskih sestara zapošljava se u Europskoj uniji, a procjenjuje se da ih nedostaje čak oko 30 posto. U Hrvatskoj je broj medicinskih sestara/tehničara u stalnom deficitu jer velik broj nažalost odlazi u inozemstvo i stoga je potrebno ulagati povećane napore na školovanju ovog deficitarnog kadra, doznajemo od profesora Štifanića. Osim toga, u Hrvatskoj je još uvijek velik i udio medicinskih sestara/tehničara sa srednjoškolskom stručnom spremom pa i tu postoji i želja i potreba za podizanjem kompetencija postojećih djelatnika u sustavu.

Struktura predavačkog kadra dijelom je sa Sveučilišta, dok dio kadra dolazi iz Opće bolnice Pula zato što se u bolnici nalaze kadrovi koji su usko specijalizirani za određena područja medicine. Dakle, kirurzi, pedijatri, kardiolozi, oftalmolozi i naravno velik broj medicinskih sestara specijaliziranih za različite zdravstvene njege.

U planu je podizanje razine studijskog programa na sveučilišnu razinu i otvaranje diplomske razine studija, odnosno četvrte i pete godine. Sestrinstvo je zaista posebna profesija zbog neposrednog kontakta s ljudima. Naravno, radi se o ljudima koji imaju potrebu za zdravstvenim uslugama, a tada dolazi do izražaja važnost sestrinstva jer ono pruža značajan i izravan kontakt s pacijentima. Medicinska sestra je ta koja s pacijentima provodi puno više vremena od liječnika i upravo je zbog toga ovaj posao težak i odgovaran, a ujedno plemenit. Svi koji se u njemu prepoznaju dobrodošli su, a mi ćemo se potruditi da ih što bolje obrazujemo, zaključio je profesor Štifanić.

 

M.C., K.M.